Iha foho tutun ida
Iha foho tutun
ida ha'u hateke ba sorin-sorin haree-hetan universu nia furak oioin. Kriatura
tomak iha ida-idak nia fatin. Du'ut matak haburas foho oan sira no ailaran tuan
hotu hela ho hakmatek hodi halibur manu-fuik sira. Manu sira hananu iha
ida-idak nia knu'uk hodi haksolok natureza no hafanun rai nia klamar ho
aten-brani hodi fó nafatin iis-moris ba kriatura tomak. Balada fuik sira moris
ho hakmatek iha ida-idak nia fatin.
Ha'u-nia matan hateke ba ailaran haree anin malirin semo tuir ai leten, semo besik ha'u no huu ha'u-nia isin sai furak-malirin.
Ha'u nani tuir anin nia laloran no ha'u
mout liután iha universu nia furak. Abu-abu mosu hosi ailaran oan sira no semo
halibur malu hodi taka-metin foho boot sira. Kadalak oan sira sulin nonook, sulin ba nafatin fila
wee-inan, wee-inan nani tuir fatuk nia leten, sulin hodi sai meer iha tasi.
Hateke ba sidade no foho sira haree uma
ho koor oioin. Ema mós oioin de'it. Ema maihosi ne'ebé, iha-ne'ebé no atu bá
ne'ebé? Tanbasá ema iha?
Nune'e, ha'u husu ba universu atu
hatán. Maibé universu la dehan buat ida.
Universu husu de'it atu hafurak ita-nia
moris ho fiar no domin ba Maromak; hafurak ita-nia moris ho fiar no domin ba
natureza; hafurak ita-nia moris ho domin ba maun-alin sira; hafurak ita-nia
moris ho domin ba malu; hafurak ita-nia moris ho matenek; hafurak ita-nia moris
ho buat natoon ne'ebé ita iha; hafurak ita-nia moris ho hahalok haraik-an no
simplés; hafurak ita-nia moris ho respeitu; hafurak ita-nia moris ho fiar-malu;
hafurak ita-nia moris ho haka'as-an ba estuda no servisu; hafurak ita-nia moris
ho onestidade no responsabilidade; hafurak ita-nia moris ho esperansa katak
ohin ita hasoru dezafiu oioin maibé loron aban no loron foun sei to'o mai ho buat
foun, oportunidade foun nakonu ho haksolok iha moris rohan-laek.
Haka'as-an luta nafatin ba futuru
ne'ebé di'ak. Estuda no servisu maka'as nafatin.
Francisco de Araújo (Q2 &VS)
No comments:
Post a Comment